Autor u članku komparira dvije stranke, jednu iz Istočne, odnosno Srednje, a drugu iz Zapadne Europe – mađarski Jobbik i nizozemsku Slobodarsku stranku Geerta Wildersa – kako bi se prikazale sličnosti, ali i neke od razlika, između radikalno desnih stranaka zapadnih te istočnoeuropskih zemalja. Članak je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu autor prikazuje suvremenu radikalnu desnicu. Suvremena radikalna desnica, za razliku od međuratne (1918.-1939.), nije nužno protusustavska, već se pretežno radi o ultranacionalističkim, ksenofobnim te homofobnim strankama i pokretima. Iako označava jednu stranačku obitelj, termin radikalna desnica prilično je širok te unutar te grupacije postoje značajne razlike između stranaka. Zbog toga postoji i mnoštvo definicija koje žele obuhvatiti taj politički fenomen. U drugom dijelu članka autor analizira mađarski Jobbik. Zaključuje kako Jobbik zadovoljava sve karakteristike radikalne desnice te se bez sumnje može reći da je jedna uistinu radikalno desna stranka. Treći dio članka posvećen je nizozemskoj Slobodarskoj stranci. Autor smatra kako Slobodarska stranka također zadovoljava sve kriterije, te se može svrstati u radikalnu desnicu. ; The author compares two political parties, one from Eastern/Central Europe, and the other from Western Europe – Hungarian Jobbik and Dutch Party for Freedom of Geert Wilders – to portray some of the similarities, as well as the differences, between radical right parties in Western and Eastern European countries. The article is divided into three parts. In the first part, the author presents the contemporary radical right. Contemporary radical right, in comparison to the interwar radical right, is not necessary anti-systemic, but mainly ultra-nationalistic, xenophobic and homophobic. Although the term radical right describes one party family, this party family has significant internal differences. Therefore, there are many definitions, which are trying to grasp this political phenomenon. The second part of the article analyses the Hungarian ...