Revolucija i Rosa Luxemburg ; Revolution and Rosa Luxemburg

Rad dohvaća pojam revolucije iz mnoštva njenih perspektiva, a napose perspektive teoretičarke komunizma i socijalizma te prominentne revolucionarke svoga doba – Rose Luxemburg. Kronološki se prati razvoj modernog kapitalističkog društva te razlozi koji su doveli do potrebe za revolucionarnim socijalističkim preuzimanjem unutar društva. Iako će Luxemburg u mnogočemu kritizirati Marxa, nedvojbena su njihova slaganja o određenim ekonomsko-društvenim problemima stoga se u radu čitatelja upoznaje i s Marxovom kapitalističko-socijalnom misli. Kako se revolucija ne bi ispostavila kao jedina i nepogre... Mehr ...

Verfasser: Zebec, Irena
Dokumenttyp: bachelorThesis
Erscheinungsdatum: 2021
Verlag/Hrsg.: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet. Odsjek za filozofiju.
Schlagwörter: HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Filozofija. Filozofija društva/socijalna filozofija / HUMANISTIC SCIENCES. Philosophy. Social Philosophy / revolucija / Rosa Luxemburg / kapitalizam / socijalizam / sloboda
Sprache: Croatian
Permalink: https://search.fid-benelux.de/Record/base-27138058
Datenquelle: BASE; Originalkatalog
Powered By: BASE
Link(s) : https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/ffos:5553

Rad dohvaća pojam revolucije iz mnoštva njenih perspektiva, a napose perspektive teoretičarke komunizma i socijalizma te prominentne revolucionarke svoga doba – Rose Luxemburg. Kronološki se prati razvoj modernog kapitalističkog društva te razlozi koji su doveli do potrebe za revolucionarnim socijalističkim preuzimanjem unutar društva. Iako će Luxemburg u mnogočemu kritizirati Marxa, nedvojbena su njihova slaganja o određenim ekonomsko-društvenim problemima stoga se u radu čitatelja upoznaje i s Marxovom kapitalističko-socijalnom misli. Kako se revolucija ne bi ispostavila kao jedina i nepogrešiva solucija kapitalističko-etatističkog poretka, bit će riječ i o izazovima te kritikama revolucije kao i pitanju njena legitimiteta. Je li revolucija moguća danas – u suvremenom neoliberalnom i postrevolucionarnom svijetu – odgovorit će se tek nakon što se ispostavi da su subjekt i imperativ revolucije dva sadržajno bliska pojma koja u svome pojavljivanju nastoje ostvariti sve revolucionarne borbe dometima koje socijalizam kao žrtva kapitalističkog pedigrea nije uspio. Naposljetku, rad će ponuditi pregled nostalgične prošlosti i suvremenih stranputica – oboje u vidu ostvarenja revolucionarne budućnosti, a bit će zaključen mišlju da je revolucija u svojim dometima uvijek oznaka promjena sustava, no ipak ne uspijeva ostvariti sve svoje ideale