Karibi između gusarstva i piratstva ; Caribbean between privateering and piracy
Piratstvo i gusarstvo na Karibima odvija se sukladno s pretenzijama europskih sila za uspostavom vlastite uprave na tom području. Dok je Španjolska svoju vlast na Karibima utemeljila na početku 16. st. nakon španjolskog otkrića Novoga svijeta, ostale europske sile – Francuska, Engleska i Nizozemska – svoju su vlast uspostavile osnivanjem kolonija od 1620- ih godina. Osnivanjem svojih kolonija u Novome svijetu Španjolska je monopolizirala svoju upravu na tom području s kojega je odbijala bilo kakav prodor ostalih europskih sila. Iako su početni dolasci europskih sila u Novi svijet popraćeni nam... Mehr ...
Verfasser: | |
---|---|
Dokumenttyp: | masterThesis |
Erscheinungsdatum: | 2023 |
Verlag/Hrsg.: |
Sveučilište u Zadru. Odjel za povijest.
|
Schlagwörter: | Karibi / korsari / pirati / gusari / bukaniri / Zlatno doba piratstva / Španjolska / Francuska / Engleska / Nizozemska / Novi svijet / Caribbean / corsairs / pirates / privateers / buccaneers / golden age of piracy / Spain / France / England / Holland / New World / HUMANISTIČKE ZNANOSTI. Povijest. Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest / HUMANISTIC SCIENCES. History. Early Croatian and World History |
Sprache: | Croatian |
Permalink: | https://search.fid-benelux.de/Record/base-27115902 |
Datenquelle: | BASE; Originalkatalog |
Powered By: | BASE |
Link(s) : | https://repozitorij.unizd.hr/islandora/object/unizd:7959 |
Piratstvo i gusarstvo na Karibima odvija se sukladno s pretenzijama europskih sila za uspostavom vlastite uprave na tom području. Dok je Španjolska svoju vlast na Karibima utemeljila na početku 16. st. nakon španjolskog otkrića Novoga svijeta, ostale europske sile – Francuska, Engleska i Nizozemska – svoju su vlast uspostavile osnivanjem kolonija od 1620- ih godina. Osnivanjem svojih kolonija u Novome svijetu Španjolska je monopolizirala svoju upravu na tom području s kojega je odbijala bilo kakav prodor ostalih europskih sila. Iako su početni dolasci europskih sila u Novi svijet popraćeni namjerama trgovačke djelatnosti u novootkrivenom prostoru, zbog španjolskog onemogućivanja njihovog djelovanja dolazi do piratskih i gusarskih aktivnosti kojima su se zaobišle španjolske regulacije u Novome svijetu. Francuski korsari prvi su prodrli na Karibe u prvoj polovici 16. st., dok karipski prostor postaje poprištem međunarodnih sukoba od druge polovice 16. st. kada nastaju otvoreni sukobi engleskih i nizozemskih pirata i gusara protiv Španjolske. Pirati svoj procvat doživljavaju u drugoj polovici 17. st. kada dolazi do pojave bukanira, pirata koji su bili naseljeni u novoosnovanim francuskim i engleskim kolonijama na Karibima, a čije je djelovanje bilo usmjereno protiv Španjolske. Kraj bukanirskog doba krajem 17. st. nastaje stvaranjem prijateljskih odnosa Španjolske s ostalim europskim silama i posljedičnim onemogućavanjem bukanirskog djelovanja. Pirati svoj zadnji uspon ostvaruju u Zlatnom dobu piratstva koje je uslijedilo početkom 18. st., a trajalo je do 1730-ih godina. U tom razdoblju dolazi do masovnog povećavanja piratske aktivnosti te isto tako masovnih hvatanja i pogubljivanja pirata koji su zaokupili svjetsku pažnju i proslavili se, a njihovim suzbijanjem više se nikad piratstvo u tolikoj zastupljenosti nije pojavilo. ; Piracy and privateering in the Caribbean proceeded in accordance with the claims of European powers for the establishment of their own administration in the area. While Spain established its ...