Obiteljska hiperkolesterolemija je prepoznat kao najčešći uzrok preuranjene kardiovaskularne bolesti kako na globalnoj razini tako i unutar Europe. Povišene razine LDL-kolesterola daju poticaj generaliziranoj aterosklerozi te nakupljanju aterosklerotskih plakova unutar arterijskih stijenki, često rezultirajući u potpunoj okluziji arterija i akutnom kardiovaskularnom incidentu, uključujući akutni koronarni sindrom i infarkt miokarda. Da bi se pravodobno spriječili takvi događaji, optimalno je započeti liječenje već u djetinjstvu ili adolescentnoj dobi. Međutim, nedovoljna svijest o ovoj bolesti često rezultira situacijom u kojoj se liječenje započinje tek nakon već nastalog kardiovaskularnog incidenta. U Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, dijagnoza obiteljske hiperkolesterolemije često nije pravodobna, a i liječenje često nije adekvatno [1]. Dijagnoza se postavlja klinički uz pomoć Dutch Lipid Clinic Network kriterija, ne zahtijevajući nužno gensku analizu. Međutim, ključno je započeti liječenje što je moguće ranije. Središnji cilj liječenja je smanjenje vrijednosti LDL-kolesterola ovisno o individualnom kardiovaskularnom riziku. Ovaj diplomski rad temelji se na presječnom istraživanju prikupljenih podataka o dobi, spolu, obiteljskoj anamnezi, komorbiditetima i koncentraciji LDL-kolesterola kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Korišteni su agregirani podaci iz bolničkog informacijskog sustava. Cilj ovog istraživanja je istražiti učestalost obiteljske hiperkolesterolemije kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom te podići svijest o potrebi ranog snižavanja razine LDL kolesterola kod dijagnosticiranih bolesnika. Rezultati istraživanja pokazuju izraženu učestalost (20.3%) kardiovaskularnih incidenata u skupini bolesnika s definitivnom ili vjerojatnom obiteljskom hiperkolesterolemijom prema Dutch lipid scoreu. Time se sugerira da osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom češće doživljavaju kardiovaskularne incidente kao što su infarkt miokarda i cerebrovaskularni incidenti. Dodatno, ...