Pišući »Antikritiku«, gdje u posve sažetoj formi iznosi svoje teze o akumulaciji kapitala, Rosa Luxemburg tvrdi da ekonomski korijen imperijalizma može biti izveden iz akumulacije kapitala i da imperijalizam u općem smislu predstavlja specifični modus akumulacije. Iz te pozicije nadalje, Luxemburg će razvijati svoju teoriju proširene reprodukcije, ali i kritiku Marxa, napose kada je riječ o trećem odjeljku drugog toma Kapitala gdje Marx analizira pitanje reprodukcije i akumulacije. Tekst ćemo podijeliti u dva dijela. U prvom ćemo sistematizirati Luxemburginu kritiku Marxa u tri točke: (1) vanjska trgovina, (2) formula ukupne vrijednosti robe = c + v + s i (3) problem potražnje u društvenoj reprodukciji, nakon čega ćemo uputiti i na neke sporne točke Luxemburgine teorije. U drugom dijelu ćemo predložiti dva moguća elementa suvremene luksemburgijanske kritike političke ekonomije, jedan koji bi mogao poslužiti kao alatka za analizu suvremene krize i drugi, potpuno zanemaren u feminističkoj teoriji, primjena Luxemburgine dijalektike prostornosti na feminističko tumačenje uloge reproduktivnog rada u kapitalističkom načinu proizvodnje. ; While writing the “Anticritique” Rosa Luxemburg very concisely outlines her thesis on capital accumulation where she argues that the economic roots of imperialism can be derived from the accumulation of capital and that imperialism in general represents the specific mode of accumulation. From that point onwards Luxemburg will develop her theory of expanded reproduction, but also a critique of Marx, especially when it comes to the third section of the second volume of Capital where Marx analyses the question of reproduction and accumulation. The text is divided in two parts. In the first we systematise Luxemburg’s critique of Marx in three points: (1) foreign trade, (2) the equation of total value of a commodity = c + v + s, and (3) the problem of demand in social reproduction. After we outline those critical issues we continue by underlining several dispute points of Luxemburg’s ...