Odnos Sigismunda Luksemburškog i Barbare Celjske prema pavlinskom redu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji ; Relations between Sigismund of Luxembourg and Barbara of Cilli, and The Order of Saint Paul the First Hermit in Late Medieval Slavonia

Rad analizira odnos kraljevskog para Sigismuda Luksemburškog i Barbare Celjske prema pavlinima u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji. Naime, već krajem 14. stoljeća pisana vrela svjedoče o sukobu garićkog pavlinskog samostana i kralja Sigismunda zbog povelja Vranskog priorata. Unatoč sukobu kralj Sigismund i kraljica Barbara udijelili su niz povlastica i privilegija garićkom samostanu, ali i ostalim slavonskim pavlinskim samostanima. Između ostalog, kralj Sigismund omogućio je pavlinima brzo sudstvo i mogućnost konstantnih žalbi na sudovima, o čemu bi i sam bio uvijek obaviješten. Stoga se može tv... Mehr ...

Verfasser: Pisk, Silvija
Dokumenttyp: Text
Erscheinungsdatum: 2017
Verlag/Hrsg.: The Historical Society of Križevci
Schlagwörter: Barbara Celjska / Sigismund Luksemburški / srednjovjekovna Slavonija / pavlini / pavlinski samostani / Barbara of Cilli / Sigismund of Luxembourg / medieval Slavonia / the Paulines / Pauline monasteries
Sprache: Croatian
Englisch
Permalink: https://search.fid-benelux.de/Record/base-26740943
Datenquelle: BASE; Originalkatalog
Powered By: BASE
Link(s) : https://hrcak.srce.hr/200489

Rad analizira odnos kraljevskog para Sigismuda Luksemburškog i Barbare Celjske prema pavlinima u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji. Naime, već krajem 14. stoljeća pisana vrela svjedoče o sukobu garićkog pavlinskog samostana i kralja Sigismunda zbog povelja Vranskog priorata. Unatoč sukobu kralj Sigismund i kraljica Barbara udijelili su niz povlastica i privilegija garićkom samostanu, ali i ostalim slavonskim pavlinskim samostanima. Između ostalog, kralj Sigismund omogućio je pavlinima brzo sudstvo i mogućnost konstantnih žalbi na sudovima, o čemu bi i sam bio uvijek obaviješten. Stoga se može tvrditi da je pavlinski red u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji za vrijeme vladavine Sigismunda Luksemburškog i njegove supruge Barbare doživio procvat. ; The reign of Sigismund of Luxembourg (1387 – 1437) was predominantly a prosperous period for the Paulines in the Kingdom of Slavonia. New Pauline churches were built and monasteries were extended, as well as their estates. The number of Pauline Fathers grew and three new Pauline monasteries were established (Lepoglava, Kamensko and Dobra Kuća), which also represent the last Pauline monasteries established in the Late Medieval Period. Written sources provide information on the conflict between the Pauline monastery in Garić and King Sigismund over the charters of the Priory of Vrana as early as the end of the 14th century. Despite the conflict, the King and Queen granted a number of privileges and special rights to the monastery in Garić, as well as to other Pauline monasteries in Slavonia. King Sigismund, inter alia, secured fast legal proceedings and the possibility to constantly lodge complaints before the courts for the Paulines, about which he was always notified as well. He allowed testamentary freedom and prevented local parish priest from taking the canonical quarter from the Paulines. Preserved documents show that the King personally intervened in a couple of instances with regards to legal proceedings undertaken by the Paulines. The Queen, on the other hand, released ...