Geološka građa terena kao podloga bojnoga polja može biti iznimno važan čimbenik za uspjeh ili neuspjeh vojne operacije. Utjecaj geološke građe bojnoga polja kod belgijskoga grada Ypresa pokazao se kao važan, a možda i presudan čimbenik za neuspjeh ofenzivnih operacija postrojbi sila Antante protiv postrojbi Njemačkoga Carstva 1917. godine. Geološka građa bojišta, odnosno donjoeocenske gline koje se nalaze na površini terena kao podloga bojnoga polja kod Ypresa u interakciji s meteorološkim uvjetima (oborine) pokazala se kao izrazito nepovoljna za utvrđivanje, kretanje, paljbu i manevar svih postrojbi, a pogotovo oklopnih postrojbi koje su uporno usmjeravane na teško prohodne taktičke pravce. Zbog odabira nepovoljnoga i teško prohodnoga terena, odnosno smjera napada, britanska vojska imala je gubitak raspoloživoga borbenog potencijala, a posebno je izostao učinak oklopnih snaga tijekom bitke. Ukupni gubitci sila Antante iznosili su 448 000 mrtvih, ranjenih, oboljelih, zarobljenih i nestalih, a strateški cilj nije bio ostvaren. Sile Atante 1917. godine u 3. bitci kod Ypresa nisu uspjele multiplicirati borbenu učinkovitost kroz sinergiju djelovanja rodova i grana na bojištu. Uzrok je loše planiranje, priprema i provedba vojne operacije, odnosno loše zapovijedanje i nadzor kroz zapovjedni lanac od feldmaršala Douglasa Heiga naniže, što uključuje i lošu procjenu utjecaja terena – bojnoga polja na provedbu vojne operacije. Feldmaršal Douglas Heig tijekom 3. bitke kod Ypresa uporno je nastavljao napadati protivnika na istome pravcu i na istome terenu na kojemu je već pretrpio neuspjeh. Zbog toga su sile Antante propustile angažirati cjelokupnu borbenu moć na najučinkovitiji način na prohodnome terenu. Geološka podloga bojnoga polja, odnosno glineni pokrivač pokazao se kao problem za kretanje i manevar oklopništva, topništva i pješaštva, ali i konjaništva kao roda oružanih snaga u 1. svjetskom ratu. Glineni pokrivač utjecao je izrazito negativno na transport (logistiku) kamionima i konjskim zapregama. Gusta ...