U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu čuvaju se dva folio sveska s ukupno 99 zemljopisnih karata datiranih u 17. stoljeće koji se u muzejskom inventaru vode kao primjerak njemačkog izdanja Novus Atlasa Johannesa Janssoniusa (1588. – 1664.). Iako identičnog uveza i s mnogobrojnim oznakama Janssoniusa, poticaj za preispitivanje ove atribucije bio je sadržaj svezaka koji su uključivali i zemljovide koji upućuju na drugačiju provenijenciju. U članku se donose rezultati detaljno provedenih istraživanja metodom komparacije i korelacije koji su doveli do nove atribucije i datacije Novus Atlasa. Unutar dvaju svezaka, uz manje poznata imena ne samo nakladnika, već i kartografa i gravera karte potpisuju i poznati kartografi poput Abrahama Orteliusa (1527. – 1598.), Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.), Pierrea Duvala (1619. – 1683.), Fredericka de Wita (1629. – 1706.), Pierrea Mortiera (1661. – 1711.) i ostalih, što mijenja ne samo postavljenu atribuciju već i dataciju u razdoblje od kraja 16. stoljeća do prve polovice 18. stoljeća. ; A collection of 99 engraved maps inserted in two volumes featuring a luxurious book binding equipment from the Collection of printing and book binding in the Museum of Arts and Crafts in Zagreb were believed to be Johannes Janssonius’s (1588 – 1664) edition of the Novus Atlas, approximately dated in the 17th century. Even though the volumes had identical covers and numerous Janssonius’s labels, their content, which included maps of different provenance, was an incentive to re-investigate their attribution. This article brings forth the results of a detailed investigation by the use of the comparison and correlation method, which brought about the new attribution and date of creation for the Novus Atlas. Within the two volumes, alongside the lesser known names, there are the names of publishers, cartographers and map engravers such as Abraham Ortelius (1527 – 1598), Henricus Hondius (1597 – 1651), Pierre Duval (1619 – 1683), Frederick de Wit (1629 – 1706), Pierre Mortier (1661 – 1711) and ...