Koncept „kreativnog“ i „uzbudljivog“ grada u razvoju gradova srednje veličine: Šabac, Sombor i Zrenjanin
Rad ima za cilj da konceptualnim razumevanjem „kreativnog” i „uzbudljivog” grada prepozna potencijale lokalnog razvoja gradova srednje veličine: Šapca, Sombora i Zrenjanina. Navedeni gradovi predstavljaju odabrani uzorak (tri od šest) gradova koji je uključen u anketno istraživanje Instituta za sociološka istraživanja: „Karakteristike teritorijalnog kapitala u Srbiji” koje je sprovedeno 2013. i 2014. Prema analizi rađenoj za Prostorni plan Republike Srbije (PPRS), navedeni gradovi imaju status centara nacionalnog značaja. Analitički okvir rada baziraće se na konceptima „kreativnog” grada (Flor... Mehr ...
Verfasser: | |
---|---|
Dokumenttyp: | bookPart |
Erscheinungsdatum: | 2015 |
Verlag/Hrsg.: |
Beograd : Srpsko sociološko društvo
|
Schlagwörter: | identitet grada / „kreativni” grad / „uzbudljiv” grad / brendiranje gradova |
Sprache: | Serbian |
Permalink: | https://search.fid-benelux.de/Record/base-28834980 |
Datenquelle: | BASE; Originalkatalog |
Powered By: | BASE |
Link(s) : | http://gery.gef.bg.ac.rs/handle/123456789/1552 |
Rad ima za cilj da konceptualnim razumevanjem „kreativnog” i „uzbudljivog” grada prepozna potencijale lokalnog razvoja gradova srednje veličine: Šapca, Sombora i Zrenjanina. Navedeni gradovi predstavljaju odabrani uzorak (tri od šest) gradova koji je uključen u anketno istraživanje Instituta za sociološka istraživanja: „Karakteristike teritorijalnog kapitala u Srbiji” koje je sprovedeno 2013. i 2014. Prema analizi rađenoj za Prostorni plan Republike Srbije (PPRS), navedeni gradovi imaju status centara nacionalnog značaja. Analitički okvir rada baziraće se na konceptima „kreativnog” grada (Florida, Landry) kao razvojne koncepcije i ključne strategije urbanog razvoja koja ističe značaj kulturnih industrija, kulturnih prednosti i „kreativne klase”. U radu ćemo koristiti i koncept „uzbudljivog” grada (Ričards i Palmer) koji ima za cilj da pokaže kako kulturne aktivnosti, kulturne manifestacije i ekonomija iskustva pomažu gradovima da ostvare kulturološke, ekonomske i društvene ciljeve. Navedeni koncepti posmatraće se u okviru šireg koncepta – identiteta grada, sa naglaskom na kulturni identitet i festivalizaciju grada. Imajući u vidu da se poslednjih godina identiteti gradova vezuju i za ekonomski razvoj (kultura u službi ekonomije), razmotrićemo potencijale brendiranja navedenih gradova srednje veličine kao „kreativnih” i „uzbudljivih”, ali osvetlićemo i postojeće strukturalne prepreke lokalnog razvoja gradova. U radu će se pored kvalitativnih i kvantitativnih podataka istraživanja koristiti i postojeća strateška dokumenta navedenih gradova.